Predstavnici stambenih štedionica poručili su da će se ukidanje državnih poticaja na stambenu štednju negativno odraziti i na proračun i na BDP. Svoj stav temelje na analizi Instituta za javne financije, a izrekli su ga na konferenciji za novinare Odbora za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka (HUB). Tvrde da su potpuno netočne teze ministra financija Borisa Lalovca da su ti poticaji preskupi i neefikasni. Na svaku kunu iz proračuna, ističu, sustav stambene štednje nazad vraća dvije kune. Ministar Lalovac je i ovaj put postupio sukladno običajima koje vlada nekoliko godina u ministarstvu financija od kad je bio ministar financija njegov prethodnik ministar Slavko Linić, da se bez ikakvih konzultacija i neuvažavanja bilo kakvih argumenata na loš i štetan način mijenja zakon, izjavio je predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice Zdravko Anđel.
Predstavnici stambenih štedionica poručili su da će se ukidanje državnih poticaja na stambenu štednju negativno odraziti i na proračun i na BDP.
Svoj stav temelje na analizi Instituta za javne financije, a izrekli su ga na konferenciji za novinare Odbora za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka (HUB).
Tvrde da su potpuno netočne teze ministra financija Borisa Lalovca da su ti poticaji preskupi i neefikasni. Na svaku kunu iz proračuna, ističu, sustav stambene štednje nazad vraća dvije kune.
Ministar Lalovac je i ovaj put postupio sukladno običajima koje vlada nekoliko godina u ministarstvu financija od kad je bio ministar financija njegov prethodnik ministar Slavko Linić, da se bez ikakvih konzultacija i neuvažavanja bilo kakvih argumenata na loš i štetan način mijenja zakon, izjavio je predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice Zdravko Anđel.
Dodao je i kako su stambene štedionice predložile model u kojem bi se iznos poticaja prilagođavao kamatama na tržištu. U razdoblju u kojem su kamatne stope niske, bili bi niži poticaji i obrnuto, ali formula kako se poticaj izračunava za svaku godinu mora biti zagarantirana da bi štediše bile sigurne da će kamate u štedionicama s državnim poticajima uvijek biti atraktivne, odnosno da će im davati vrijednost koja ih motivira da drže svoju ušteđevinu barem pet godina u stambenim štedionicama, pojasnio je.
No taj prijedlog nisu uspjeli nikome predstaviti, iako su još sredinom rujna zatražili sastanak s ministrom financija.
U Odboru tvrde i da bi se tim modelom ostvarile značajne uštede za proračun. Prema grubim procjenama, obveze države primjerice za 2014. bi se kretale između 30 i 40 milijuna kuna.
Po podacima Odbora za stambenu štednju, u sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uključeno više od 700.000 građana, prosječna godišnja ušteđevina po klijentu iznosi 3.500 kuna, a prosječan iznos stambenog kredita 320.000 kuna. Štedionice su kumulativno od početka rada odobrile ukupno 6,4 milijarde kuna stambenih kredita. Krajem 2013. udio kredita odobrenih u stambenim štedionicama u ukupnim stambenim kreditima u Hrvatskoj iznosi oko 6,4%, iako su te štedionice u ukupnoj aktivi bankarskog sektora zastupljene samo sa 1,7%.